Pitanja i odgovori

IPA - komponenta IV. razvoja Ljudskih Resursa 2007-2009

Natječaj: Dostupnost izobrazbe osoba s invaliditetom

Što sve obuhvaća termin "učenici s teškoćama"?

U skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, vrste teškoća su: oštećenje vida, oštećenje sluha, poremećaji govorni-glasnovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, tjelesni invaliditet i kronične bolesti, mentalna reterdacija, poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem, autizam.

Natječaj: Provedba novog nastavnog programa u strukovnim školama

Ako projekt može trajati od 12 do 14 mjeseci, a mi u njemu razvijamo kurikulum, kako ćemo provesti taj kurikulum kad obrazovanje naših učenika traje četiri godine?

Svaki projekt ima ograničeno trajanje i unutar toga ograničena trajanja od korisnika bespovratnih sredstava se ne očekuje da i provede dotični kurikulum na jednom naraštaju učenika.

IPA programi prekogranične suradnje - komponenta II.

IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina

Da li je Dubrovačko-neretvanska županija prihvatljivo programsko područje za program IPA HR - BIH?

Programsko područje u Republici Hrvatskoj obuhvaća 9 prihvatljivih županija: Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, te 5 pridruženih županija: Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.
U Bosni i Hercegovini prihvatljivo područje čini 95 općina sa teritorija Sjevero-istok, Sjevero-zapad i Hercegovina.

Koje uvjete mora ispunjavati prihvatljivi prijavitelj za Program IPA HR-BiH?

Prijavitelji moraju:

1. biti registriran u Hrvatskoj, BiH ili državama EU; u zemljama korisnicima IPA, u zemljama korisnicama “EU Neighbourhood and Partnership Instrument-a”, ili zemljama članicama europskog ekonomskog prostora;

2. biti neprofitna pravna osoba zakonski registrirana radi javnog interesa ili ispunjavanja potreba od općeg interesa;

3. biti registriran najmanje 12 mjeseci prije krajnjeg roka predaje projektnog prijedloga Prvog poziva.

4. Za mjeru 1.1. i 1.2. biti: Regionalna i lokalna javna uprava, istraživačko-razvojna institucija, odgojno-obrazovna institucija, institucija zdravstvene skrbi, institucija za zaštitu prirode i kulturne baštine, lokalna i regionalna razvojna agencija, turistička zajednica; Privatni institut (obrazovni i istraživački) ako radi na neprofitnoj osnovi; Nevladina organizacija - udruženja, zaklade; Gospodarska komora- gospodarska, obrtnička; Poljoprivredna udruženja i zaklade.

5. Za mjeru 2.1. i 2.2. biti: Isto kao i u mjeri 1. + Nacionalni i regionalni parkovi i parkovi prirode

Projektni prijedlog mora uključivati 2 prijavitelja koji djeluju kao partneri u projektu.

Koji su prioriteti i mjere programa IPA HR-BiH? 

Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina se bazira na ova dva prioriteta:

Prioritet 1: Stvaranje zajedničkog gospodarskog/ekonomskog prostora
Provesti će se kroz dvije mjere:
(Razvoj zajedničke turističke ponude i promicanje/promocija poduzetništva/preduzetništva).

Prioritet 2: Poboljšanje kvalitete života i socijalne kohezije
Provesti će se kroz dvije mjere:
(Zaštita okoliša i poboljšanje dostupnosti svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području).

IPA ADRIATIC

Koja su prihvatljiva programska područja u Hrvatskoj za program IPA Adriatic?

Prihvatljivo programsko područje čine države EU članice (Grčka, Italija, Slovenija), država kandidatkinja (Hrvatska) i potencijalne kandidatkinje (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). Srbija sudjeluje u programu samo u području institucionalne suradnje.

Prihvatljive županije u RH su Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Ličko-senjska županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Zadarska županija, te pridruženo područje Karlovačka županija.

 
Da li se mala i srednja poduzeća mogu prijaviti na program IPA Adriatic?

Mala i srednja poduzeća mogu sudjelovati kao partneri te biti korisnici IPA sredstava u okviru ovog Programa dok vodeći partner na projektu mora biti javno tijelo ili tijelo na koje se odnosi javni zakon te mora biti iz zemlje članice EU (Grčke, Slovenije ili Italije).

Projektni prijedlog mora uključivati najmanje jednog prijavitelja iz države članice EU (Grčka, Italija, Slovenija) i jednog iz države kandidatkinje (Hrvatska) ili države potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). 
   

Koje prioriteti i mjere obuhvača programa IPA Adriatic?

Odobreni projekti moraju pripadati barem jednom od sljedećih prioriteta i mjera Programa: 

1.  Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja:
 (Istraživanje i inovacije, novčana potpora inovativnim malim i srednjim poduzećima, društvene, radničke i zdravstvene mreže, institucionalna suradnja).

2.  Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika:
(Zaštita i unaprjeđenje morskog i obalnog područja, upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima i sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizik, štednja energije i obnovljivi izvori energije, održivi turizam).

3.  Pristupačnost i mreže
(Fizička infrastruktura, sustavi održive pokretljivosti, komunikacijske mreže).

4. Tehnička pomoć:
(Upravljanje i provedba, informiranje, promidžba i vrednovanje).

IPA Hrvatska – Crna Gora

Koja su prihvatljiva područja programa IPA HR-CG?

Prihvatljiva i pridružena programska područja na kojima se trebaju provoditi programske aktivnosti u Republici Hrvatskoj obuhvaćaju Dubrovačko-neretvansku županiju kao prihvatljivo područje i Splitsko-dalmatinsku županiju kao pridruženo područje, a u Crnoj Gori općine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budvu, Bar, Ulcinj i Cetinje kao prihvatljiva područja, te općine Nikšić, Podgoricu i Danilovgrad kao pridružena područja.

Koje uvjete mora ispunjavati prihvatljivi prijavitelj za program IPA HR - CG?

Prijavitelji moraju:

1. biti registriran u Hrvatskoj, Crnoj Gori, zemlji članici EU, drugoj zemlji korisnici IPA-e, zemlji korisnici Instrumenta europskog susjedstva i partnerstva ili u zemljama članicama Europskog ekonomskog područja;
2. biti neprofitna pravna osoba osnovana u skladu sa zakonom i statutom u svrhu javnog interesa ili specifićnih potreba zadovoljavanja općeg interesa;
3. Za mjere 1.1. i 1.2. biti: Javno poduzeče zaduženo za komunalnu infrastrukturu i upravljanje otpadom, Vatrogasne/ Hitne službe; JLS; Agencije i druga javna tijela zadužena za zaštitu okoliša i prirode; NVO; Razvojne agencije; turistička udruženja; Gospodarske i obrtničke komore, Državni i privatni instituti za obrazovanje i znanstveno istraživanje; Kulturne institucije i udruženja; Socijalne službe; Nacionalna tijela/institucije ili državne agencije; Međunarodne međuvladine organizacije;
4. Za mjeru 1.3: Obrazovne i istraživačke institucije, NVO, Socijalne službe, JLS, Razvojne agencije, Međunarodne međuvladine organizacije. 
    

Koji su prioriteti i ciljevi programa IPA HR-CG?

Prioritet 1: Stvaranje povoljnih okolišnih i socioekonomskih uvjeta u programskom području kroz unapređenje suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivim područjima Prioritet 2: Tehnička pomoć (Uspostava i djelovanje Zajedničkog tehničkog tajništva programa) Posebni ciljevi Prioriteta 1: 1. Uspostava suradnje između institucija nadležnih za zaštitu okoliša, kao i za zaštitu prirodne i kulturne baštine kroz provedbu zajedničkih programa, obrazovanja, prijenos know-how-a i aktivnosti podizanja svijesti; 2. Stvoriti prepoznatljive turističke proizvode na osnovi prirodnih i kulturnih dobara programskog područja i ponovno uspostaviti socijalne veze na prekograničnom području kroz podršku tradicionalnoj i suvremenoj kulturi; 3. Povećati i unaprijediti suradnju između institucija, građana i civilnih organizacija u područjima kao što su turizam, obrazovanje, kultura i druga, koja su u skladu s ciljem programa, kako bi se potaknuo razvoj zajednice i unaprijedili susjedski odnosi. Kolika su ukupna raspoloživa IPA sredstva unutar ovog Poziva te koliki je iznos bespovratne pomoći po projektu? Ukupna raspoloživa IPA sredstva dostupna za financiranje projekta unutar ovog Poziva za dostavu projektnih prijedloga je 1.620.000 EUR. Budući da ne postoje posebne alokacije po mjerama , dostupna sredstva unutar ovog poziva biti će dodjeljena najbolje ocijenjenim projektima. Bespovratna pomoć tražena od prijavitelja ne može iznositi manje od 50% od ukupno prihvatljivih troškova uključenih u proračun projekta. Također ne može se dodjeliti bespovratna pomoć koja iznosi više od 85% od ukupno prihvatljivih troškova uključenih u proračun projekta.

Program IPARD: 
 

Koje uvjete mora zadovoljiti poljoprivredno gospodarstvo da bi se prijavila na natječaj za IPARD Program?

Da bi ispunilo uvjete natječaja poljoprivredno gospodarstvo mora:
Dokazati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju,
Poslovnim planom dokazati ekonomsku održivost predlagatelja i predlaganog projekta,
Biti u sustavu PDV-a,
Biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine ili dokazati stručnu osposobljenost i radno iskustvo svojih članova,
Projekt se mora provoditi na području Republike Hrvatske,
Predlagatelj ne smije imati nikakvih nepodmirenih obaveza prema državi.

Moze li se javiti na natjecaj za IPARD Program osoba koja ima zemljiste u koncesiji i uredno placa koncesiju, dakle nije vlasnik nego placa najam zemljišta?

Moguća je prijava poljoprivrednih gospodarstava koja imaju u koncesiji zemljište uz uvijet predočenja pravomoćnog ugovora o najmu zemljišta.

Koja su dozvoljena ulaganja u sektoru vinarstva unutar IPARD programa?

Ulaganja u sektor vinarstva moguća su u okviru Mjere 2 IPARD Programa. Opravdana su ulaganja u opremanje pogona za proizvodnju vina (oprema za filtriranje, stabilizaciju, linija za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje).
Korisnik mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina pri Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo.
Također, mora imati proizvodnju od minimalno 200 hl do maksimalno 20 000 hl kvalitetnog vina.

Kroz koju se mjeru IPARD Programa mogu financirati jedinice lokalne samouprave?

Jedinice lokalne samouprave prihvatljivi su korisnici Mjere 3 IPARD Programa – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, no isključivo jedinice lokalne samouprave koje broje do 10 000 stanovnika prema popisu stanovnika iz 2001. godine.
Prihvatljiva ulaganja su projekti vezani za sustav kanalizacije i pročiščavanja otpadnih voda, nerazvrstane ceste, toplane te protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste.  

Koliki je maksimalan iznos projekta koji se može sufinancirati u okviru mjere 1. IPARD Programa i koliki je maksimalan postotak sufinanciranja kroz ovu mjeru?

Minimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu je 13.500 EUR. Maksimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu je 900.000 EUR.
Iznos javne potpore iznosi do 50% ukupnog ulaganja po projektu, iznimno 55% ako ulaganja u sklopu ove mjere provodi mladi poljoprivrednik, 60% ukoliko se ulaganja u sklopu ove mjere provode na planinskom području, 65% ukoliko ulaganja u sklopu ove mjere provodi mladi poljoprivrednik na planinskom području i 75% ukoliko se ulaganja u sklopu ove mjere provode na područjima pogođenim izvanrednim prirodnim katastrofama.

Želio bih Vas zamoliti da mi objasnite da li je kroz IPARD moguće financirati navodnjavanje i ulaganje u tu infrastrukturu na određenom poljoprivrednom području?

U okviru IPARD Programa isključeno je ulaganje u sustave navodnjavanja na otvorenim površinama.
Sustavi navodnjavanja u poljoprivredi mogu se sufinancirati iz Programa kapitalnih ulaganja kojeg provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Da li pravne osobe mogu aplicirati na IPARD Program?

U okviru Mjere 2 – Prerada i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice, prihvatljivi korisnici su obrti i poduzeća u privatnom vlasništvu ili do 25% u državnom (javnom) vlasništvu, registrirani za odgovarajuću djelatnost te u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća.

Da li mi možete dati više informacija te kontakt broj telefona za program kreditiranja seoskog turizma raspisan od strane Ministarstva turizma?

Informacije te potrebnu dokumentaciju za program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" možete pronaći na web stranici RRA Dunea d.o.o. http://www.dunea.hr/natjecaji/nacionalni.php ili nas možete kontaktirati na broj telefona 312 714. 
 

Kada se očekuje raspisivanje narednog natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa?

Raspisivanje 1. natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa očekuje se u 3. kvartalu 2009. godine.   

__________________________________________________________________

Program IPA: 

Tko će biti nadležan za izradu natječajne dokumentacije za komponente regionalni razvoj i ruralni razvoj Hrvatske?

Za izradu natječajne dokumentacije iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost nadležno je Ministarstvo gospodarstva, odnosno organizacijske jedinice tog i drugih ministarstava uključenih u provedbu pojedinih mjera i aktivnosti iz tog Operativnog programa.

 
Jesu li u programu IPA korisnici županije i općine?

Jesu, oni se kao mogući korisnici pojavljuju u IPA Operativnim programima za prekograničnu suradnju, za regionalnu konkurentnost, za ljudske kapacitete te za poljoprivredu i ruralni razvoj.

 
Postoji li natječaj za program kojim bi se sufinancirao proces obrade otpada?

U te će se svrhe koristiti program IPA IIIb komponenta (zaštita okoliša). Koordinaciju programa, kao i predselekciju projektnih prijedloga obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.


____________________________________________________________________

 

Molim Vas upute za Program poticanja unapređenja izrade i plasmana suvenira „IZVORNI SUVENIR“ Ministarstva turizma

Raspisani natječaj namjenjen je svim pravnim i fizičkim osobama (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, turističke zajednice, jedinice lokalne i regionalne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) te fizičkim osobama koje imaju odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja), a čiji projekti potiču izradu i promociju izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje.

Izvorni suvenir mora imati neke od sljedećih karakteristika kako bi bio prihvatljiv za financiranje:

            - suveniri (etno suveniri) kao replike predmeta vezanih za tradicijsku, ruralnu kulturnu baštinu

            - suveniri inspirirani (redizajnirana baština) sakralnom, folklornom i urbanom temom

            - konzumno gastronomski suveniri domaće proizvodnje

            - dekorativni suveniri (fotografije, mala plastika, oslikavanje stakla, drva i sl.)

            - eko-higijenski suveniri (npr.eterična ulja, sapuni)

            - i ostali suveniri koji obogaćuju ukupnu turističku ponudu.

Također napominjemo da Vam je Regionalna razvojna agencija DUNEA d.o.o na raspolaganju za pripremu i popunjanje propisanih obrazaca te ostale obvezne projektne dokumentacije.

------------------------------------------------------------------------------

Kako se prijaviti na Program poticanja zelenog poduzetništva?

Za prijavu na natječaj u sklopu Programa poticanja zelenog poduzetništva potrebno je ispuniti obrazac kojeg možet pronaći na stranicama Regionalne razvojne agencije Dunea. Ukoliko zatrebate pomoć prilikom ispunjavanja obrasca, budite slobodni obratit nam se.

OBRAZAC ZA PRIJAVU

------------------------------------------------------------------------------

Tko se sve može prijaviti na Program poticanja zelenog poduzetništva?

Na natječaj u sklopu ovog Programa mogu se prijaviti tvrtke, fizičke osobe, javne ustanove, jedinice lokalne samouprave, poduzetnici(i oni koji to žele postati), zadruge, udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije.

------------------------------------------------------------------------------

Na što se odnosi zeleno poduzetništvo u natječaju projekta COAST?

Sektori koji su obuhvaćeni u Programu poticanja zelenog poduzetništva u sklopu projekta COAST su poljoprivreda (ekološka poljoprivreda, uzgoj autohtonih sorti i pasmina...), turizam (eko turizam, ruralni turizam, avanturistički turizam...), ribarstvo (korištenje selektivnijih ribolovnih alata, ribarski turizam...) marikultura (uzgoj autohtonih vrsta školjaka, ekološki uzgoj riba...) i zaštita prirode i okoliša (manji projekti inventarizacije, praćenje biloške raznolikosti...). Potpuniji opis aktivnosti, koje su uključene u Program poticanja zelenog poduzetništva, možete naći u obrascu.

------------------------------------------------------------------------------

Koji su raspoloživi poticaji za financiranje inicijativa u ruralnom turizmu?

Ministarstvo turizma nedavno je objavilo javni poziv koji uključuje tri programa poticanja ruralnog turizma : "Baština u turizmu", "Tematski putovi" i "Izvorni suvenir". Također postoje i programi od strane Dubrovačko-neretvanske županije "Mikrokreditiranje" i "Poticaj plus" koji također podupiru ulaganje u inicijative u ruralnom turizmu.

Sva dokumentacija vezana za ove poticaje nalazi se na web stranici Dunea-e, pod kreditnim linijama i novostima.

------------------------------------------------------------------------------

Hoće li se zamrzavanje sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije odraziti na ukupan rad DUNEA-e, tj. hoće li se moći u potpunosti financirati projekti koji se javljaju na drugi poziv za ROP?

Trenutačna situacija na nacionalnoj razini nije nešto što bi trebalo nas zabrinjavati u ovom trenutku i u ovim okolnostima na regionalnoj razini, jer mi moramo raditi na jačanju apsorpcijskih kapaciteta regije i tek kad smo za to u potpunosti spremni možemo intenzivnije razgovarati i zabrinjavati se više ili manje na okolnosti koje su trenutno aktualne.

Projekti koji se javljaju i razvrstavaju u mapu projekta na regionalnoj razini, a u skladu sa postavljenim mjerama, prioritetama i ciljevima unutar ROP-a su projekti za koje će se iznalaziti sredstva na međunarodnoj i  nacionalnoj razini, a sve u skladu sa pretpostavljenim omjerima financiranja koji su navedeni u drugom pozivu. Naši ciljevi jesu da se prijavljeni projekti financiraju, da imamo dobru realizaciju projekata, a koliko cemo u tome biti uspješni predstoji nam vidjeti. 

------------------------------------------------------------------------------

Može li strani državljanin dobiti koncesiju u našoj županiji ?

Svaki strani državaljnin može dobiti koncesiju na korištenje jednako kao što je može dobiti i hrvatski državljanin, no jedino ukoliko ima registriranu tvrtku u Hrvatskoj.

------------------------------------------------------------------------------

Interesira nas kakva je situacija s našim projektom melioracije krša poslanim za županijski ROP?

Sve projektne ideje poslane i zaprimljene u vrijeme kad je bio raspisan natječaj za prikupljanje projketnih ideje u sklopu izrade ROP-a Dubrovačko-neretvanske županije uvrštene su u navedeni dokument.

Regionalna razvojna agencija prati nacionalne i međunarodne natječaje, te će u skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima u svakom slučaju kontaktirati Vašu udrugu ukoliko ista sa navedenim prijedlogom bude prihvatljiv nositelj projekta, te se ideja bude uklapala u kriterije natječaja.

Ukoliko želite više detaljnijih informacija budite slobodni kontaktirati nas na naš info telefon 020 312 714

------------------------------------------------------------------------------

Što je to program IPA i tko ga može korisititi?

IPA (kratica od Instrument for Pre-accesion Assistance) je jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju Hrvatske koji je izrađen u okviru planiranja nove financijske perspektive Europske Unije u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Osnovni cilj IPA programa je objedinjavanje tri postojeća pretpristupna instrumenta - PHARE, ISPA, SAPARD - kako bi se pojednostavnilo njihovo korištenje. Uz osnovne namjene spomenuta tri programa, za zemlje kandidatkinje kao što je Hrvatska Europska unija osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, do pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provodenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

Svi prihvatljivi projektni predlagatelji koji su definirani u natječajnoj dokumentaciji određenog projekta iz programa PHARE, ISPA ili SAPARD mogu se javiti na otvorene javne pozive za prikupljanje projektnih ideja.

Aktualne natječaje možete pratiti na našoj web stranici putem linka otvoreni natječaji/ međunarodni.

------------------------------------------------------------------------------

Što je to cluster? Možete li mi pobliže objasniti način funkcioniranja clustera?

U medijima se u posljednje vrijeme veoma često spominje i koristi pojam "clustera", iako značenje tog izraza nije definirano domaćim propisima.

Cluster, u izgovoru klaster, je engleska riječ koja označava koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog područja uz čvrstu suradnju sa državnim i znanstvenim institucijama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj razini radi boljeg plasmana svojih usluga.
Povezivanje poduzetnika obuhvaća sve stadije i sve segmente od proizvodnje do marketinga i distribucije. Podjelom rada između članova clustera i stvaranjem zajedničkih projektnih ideja i inicijativa, usuglašavaju se programi djelovanja i smanjuju troškovi, što osigurava lakše financiranje razvitka. Cluster pokreće obrazovanje i jačanje konkurentnosti, pa su u tom smislu clusteri poticatelji razvoja i inovacija. Područje djelovanja clustera su informiranje i komunikacije, usavršavanje , kooperacije, transfer tehnologije, know-howa unutar clustera te korištenje mreže clustera za razvitak i istraživanje. Krajnji je cilj clustera da se putem mreže poslovno-inovacijskih središta stvore tržišni lideri. Na navedeni način otvaraju se mogućnosti rasta izvoza, otvaranje novih radnih mjesta te umrežavanje drugih poduzetnika u cilju rasta kroz natjecanje. Sve navedeno su razlozi zbog čega država u početku daje značajna sredstva za poticanje clustera.

Clusterizacija je povezivanje poduzetnika unutar jednog industrijskog područja radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda, uz uspostavu i razvoj čvrste suradnje sa državnim institucijama, kako na regionalnoj tako i na nacionalnoj razini.

------------------------------------------------------------------------------

U Slobodnoj Dalmaciji su pisali o koncesijama za privatne muliće i plaže, pa me interesira gdje mogu naći više informacija o tome?

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" 158/03), propisan je postupak dodjele koncesije na pomorskom dobru kao i institucija dodjele koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru. Dodjela koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u nadležnosti je županija, dok su koncesije za posebnu uporabu pomorskog dobra te koncesijska odobrenja u nadležnosti gradova/općina.
Za sve dodatne informacije slobodni ste se obratiti Županijskom upravnom odjelu za gospodarstvo i poduzetništvo na brojeve tel. 351 464 i 351 463.

---------------------------------------------------------------------------

Zašto mi još jedini nemamo izrađen ROP i koliko će to nama otežati privlačenje sredstava u Županiju te zašto Razvojna agencija ne potakne te aktivnosti?

Regionalni operativni plan Dubrovačko-neretvanske županije još uvijek je u izradi. Plan je planirano usvojiti do kraja ove kalendarske godine, te će Razvojna Agencija u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti svakako nastojati doprinijeti da se taj projekt čim prije donese i da isto tako to bude kvalitetan dokument koji će pokazati sliku stanja naše Županije. Uvažavajući činjenicu da kao Županija nemamo taj dokument u svim kontaktima kako sa nacionalnim tako i sa međunarodnim institucijama nastojimo tražene podatke dostaviti iz drugih izvora tako da je naše mišljenje da za sada nismo ništa u lošijem položaju od drugih Županija koje taj dokument imaju. Imamo činjenicu da smo bili uključeni u proces prikupljanja projektnih ideja tako da svi međunarodni fondovi za sada mogu dobiti od nas povratnu informaciju što se tiče projekata koje imamo u Županiji.

------------------------------------------------------------------------------

Zašto se nitko ne bavi razvojem sela?

Ruralni razvoj i ravnomjeran razvoj cijele naše županije je prioritet u našem radu. Naš program kojeg upravo osmišljavamo je program Agro turizma i obiteljskih gospodarstava i to je aktivnost kojoj želimo dati prioritet i kojoj se imamo namjeru detaljno posvetiti u svim njenim segmentima. Održat ćemo sastanke sa jedinicama lokalne samouprave i definirati stanje na terenu, te tome prilagoditi naše aktivnosti.

U svakom slučaju, pozivamo Vas da nam se obratite sa konkretnim pitanjima i problemima koje ćemo nastojati realizirati, te Vam stojimo na raspolaganju.

Ono što je bitno za naglasiti jest da će sve naše aktivnosti biti odraz stanja na terenu i tržišno orjentirane, stoga pozivamo na suradnju na obostrano zadovoljstvo.

 -----------------------------------------------------------------------------