PUTEVIMA PROŠLOSTI Organiziran izlet na Mljet i u Zavičajnu kuću Dubrovačkog primorja

U suradnji s Turističkim zajednicama Dubrovačko primorje i Mljet, novinari su imali priliku vidjeti obnovljenu župnu kuću u kojoj su sada izloženi eksponati bogate etnografske i povijesne baštine ovog kraja, od živopisnih primorskih nošnji koje je pripremila Udruga Deša – podružnica Slano, makete broda karake, multimedijalnih platformi, a jedan od zanimljivijih eksponata je i 3D prikaz oltara Poklonstva kraljeva koju je izradio Hrvatski restauratorski zavod.

 

Na Mljetu su, kao jedna od prvih aktivnosti odrađenih u ovom projektu, obnovljene pješačke staze Babino polje i Austrijski put . Naime, dio nekadašnjeg Austrijskog puta, koji je nakon probijanja asfaltirane ceste zbog nepristupačnog i strmog terena ostao zaboravljen, sada je obnovljen kao 850 metara duga pješačka staza u svom izvornom obliku. Manje razvijen središnji dio Mljeta je uređenjem ove staze obogatio ukupnu turističku ponudu otoka, predstavio povijesna zbivanja s tih područja, odnosno vještinu i upornost tadašnjih graditelja. Staza će oduševiti sve posjetitelje jer pruža pravo zadovoljstvo u prirodi s prekrasnim vidicima.

 

Uređena staza Babino Polje omiljena je destinacija šetača, planinara i biciklista jer se u okruženju mjesta nalaze brojne pješačke i biciklističke staze, crkvice, Odisejeva špilja i najviši vrh na Mljetu Veliki Grad. Nakon kratke šetnje i prezentacije TZ Mljet, prezentirane su i kušane lokalne delicije OPG-a Stermasi i OPG-a Palunčić. 

 

Izlet je organiziran u sklopu promidžbe projekta 'Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija' kojem je cilj stvaranje kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja Dubrovačko-neretvanske županije povezana u jedinstveni turistički proizvod pod nazivom 'Putevima prošlosti'.

Kroz projekt je obnovljen i Gradski muzej Korčula, kojii je nedavno dobio i uporabnu dozvolu te će, nakon godina što je bio zatvoren, napokon otvoriti svoja vrata za sve posjetitelje. Palača smještena u samom starogradskom središtu bila je u iznimno lošem stanju, s trošnim zidovima, dotrajalim električnim instalacijama, kritičnim međukatnim konstrukcijama, prodorima vode, koji su činili ogromnu štetu. S obzirom na njeno propadanje i gubljenje na vrijednosti, prije tri godine se započelo s rekonstrukcijom na nešto manje od 600 četvornih metara. Uredio se podrum, prizemlje, tri kata i potkrovlje, svaki sa svojom pričom o bogatoj korčulanskoj prošlosti, dok je palača izvana dobila sasvim novo ruho, kao što je imala u svojim najboljim vremenima. 

U Smokvici je sagrađen Muzej zlata i srebra čije otvaranje se uskoro očekuje. Također, kroz projekt je Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku izradio Katastar/Atlas turističkih atrakcija, obnovljene su dvije prostorije u ljetnikovcu Stay te je uspostavljen laboratorij za konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Provedene su i edukacije promotora i vodiča, kao i istraživanje o životu Grada Korčule o čemu su tiskane i dvije knjige. Postavljeni su i hot-spotovi na četiri lokacije diljem županije, obrt Depolo nabavio je stroj za pjeskarenje, a turistička agencija Dominium travel kreirala je nove turističke aranžmane za nove ruralne lokacije. Projekt je predstavljen i na turističkim sajmovima, a Regionalna agencija DUNEA uspostavila je sustav online kupnje ulaznica za objekte kulturne baštine s projektnog područja.

Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, a provodi ga u suradnji s 11 partnera: Regionalna agencija DUNEA, Grad Korčula, KORA, Općine Smokvica, Dubrovačko primorje, Mljet, Hrvatski restauratorski zavod – Restauratorski odjel Dubrovnik, Sveučilište u Dubrovniku, TZ Dubrovačko-neretvanske županije, Obrt Restauriranje namještaja Depolo i Dominium travel. Ukupni prihvatljivi troškovi iznose 32.645.708,48 kuna, od čega je bespovratna sredstva u iznosu od 27.748.345,48 kuna sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se provodi kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 

 

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Regionalne agencije DUNEA.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
•