U sklopu projekta MARLESS, u četvrtak 18. svibnja 2023. u prostorima Lazareta u Dubrovniku, Regionalna agencija DUNEA organizirala je jednodnevnu međunarodnu konferenciju pod motom “Kreni u novi dan s promjenom”.
Konferencija je osmišljena kao mjesto za sve građane, gdje se kroz stručni dio konferencije i 4 panel diskusije moglo educirati o golemom problemu otpada u moru, a kroz zanimljiv umjetnički program inspirirati za eventualna rješenja. Konferenciju je posjetilo nešto manje od 100 sudionika i preko 20 stručnjaka koji su govorili o temi očuvanja morskog okoliša, inovativnim rješenjima za prikupljanje i obradu smeća iz mora, važnosti kružne ekonomije, bioraznolikosti i povratku prirode u ljudske živote.
Sve prisutne uvodno su pozdravili ravnateljica Regionalne agencije DUNEA, Melanija Milić i župan Dubrovačko-neretvanskežupanije, Nikola Dobroslavić. Kako je konferencija dio projekta MARLESS, Andrea Torresan u ime vodećeg partnera projekta, Regionalne agencije za zaštitu okoliša regije Veneto (IT), prezentirao je rezultate ovog projekta.
Stručni dio skupa započeo je panelom „Otpad u moru kao globalni problem bez administrativnih granica “, koji je okupio predstavnike susjednih zemalja kojima je cilj upravo očuvanja morskog okoliša kojeg dijelimo. Govorilo se o koracima i mjerama za smanjenje otpada u moru, a zaključeno je kako je budućnost jedino u zajedničkoj suradnji, razmjeni iskustava, praksi i informacija, te zajedničkim akcijama na dobrobit svih. U raspravi su sudjelovali Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije kao domaćin ovog događanja, predstavnik talijanske regije Veneto i njihov stručnjak iz regionalne agencije za zaštitu okoliša kao predstavnici vodećeg partnera MARLESS projekta, Matteo Liziaer i Marco Abordi, Mato Tomljanović, viši savjetnik specijalist iz DNŽ i Tamara Brajović, direktorica Direktorata za prirodu pri Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore. Panel je moderirala predstavnica regije Emilia-Romagna pri inicijativi EU strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).
Drugi panel konferencije odvijao se na temu ''Jadransko more kao pokretač razvoja – fokusiranje na pitanja otpada u moru “. Govorilo se o inovativnim rješenjima za prikupljanje i obradu otpada iz mora, a panelisti su bili izuzetno inspirirani razmjenom iskustava. Posebna zanimljivost su bile kratke informacije o sustavu projekta SeaClear i budućnosti gdje bi roboti sakupljali smeće iz mora, a ronioci napokon mogli samo uživati u podmorju. Govorilo se i o velikom potencijalu ekoloških akcija za turističku ponudu, polazeći od činjenice kako svaki čovjek ipak želi biti od pomoći i osjećati da doprinosi dobrobiti za okoliš, prirodu i društvo. Na ovom panelu raspravljali su Ivana Palunko, voditeljica Laboratorija za inteligentne autonomne sustave i izvanredna profesorica na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku, Chiara Gualandi, znanstveni suradnik na Sveučilištu u Bologni, Vedran Dorušić, predsjednik Zajednice ronilačkog turizma Hrvatske gospodarske komore i direktor ronilačkog centra FOKA, Ivan Sekovski, voditelj programa u Centru za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) i Hrvoje Carić, istraživač pri Institut za turizam.
Fokus trećeg panela pod nazivom „Otpad u moru u sektoru ribarstva - ribari i uzgajivači školjaka kao čuvari mora “ stavljen je poveznicu ribarstva i otpada u moru, jer je upravo ribarima i uzgajivačima otpad u moru postao dio svakodnevnice. Govorilo se o zanimljivim aktivnostima koje se poduzimaju u tom kontekstu te o mogućnostima uvođenja procesa kružne ekonomije u ovaj sektor, posebno na primjeru projekta BLUEfasma i koncepta obrade ljuštura kamenica i mušula gdje inače otpadni materijal postaje sirovina za izradu nakita, suvenira ili čak smjesa pogodna za 3D printer. Sudjelovali su Pero Tutman, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Marijana Pećarević, Prorektorica za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku, Martina Monticelli, predstavnica udruga CETACEA, te Ivo Mujo, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko- neretvanske županije.
O važnosti očuvanja staništa i bioraznolikost govorilo se na posljednjem panelu konferencije ' ‘’Utjecaj otpada u moru na bioraznolikost''. Rasprava se dotaknula plastičnog otpada kao frakcije koja kad jednom dospije u okoliš, nikada ne nestaje već se pretvara u mikroplastiku te kako to sve djeluje na morske životinje. Ovom prilikom dobili smo pojašnjenje kako sve jedinke dupina u Hrvatskoj imaju svoje ime radi lakšeg praćenja te kako oni reagiraju na onečišćenja u morskom okolišu. Doznali smo da sredozemna medvjedica posjećuje našu županiju i ako želimo da nam se ovdje u potpunosti vrati, posebnu pažnju trebamo obratiti na plastiku koja pluta u našem moru i dospijeva do najudaljenijih špilja, koje upravo ova ugrožena vrsta treba za podizanje svojih mladunaca. Čuli smo kako uklanjanje mikroplastike iz našeg mora leži upravo u suradnji s prirodom, točnije uz pomoć filtratornih morskih organizama, poput mušula koje filtriraju sve iz mora uključujući i mikroplastiku. Raspravu na ove teme vodili su Draško Holcer, viši kustos pri Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i jedan od osnivača Instituta Plavi svijet , Margarita Polzer iz Javne ustanove za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Mirta Smodlaka Tanković, znanstveni suradnik pri Institutu Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Kora Dvorski, predstavnica WWF Adria i Anita Babačić Ajduk, Ravnateljica Javne ustanove za zaštitu prirode Šibensko - kninske županije.
Ključna znanja o morskim kornjačama
Održana je ovom prilikom i Radionica o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih morskih kornjača. Morske kornjače strogo su zaštićene ali i dalje im je najveća prijetnja interakcija s ljudima. Bila je to izvrsna prilika za dobiti osnovne smjernice o tome kako reagirati i djelovati u slučaju pronalaska ozlijeđenih morskih kornjača pa smo kroz dvije prezentacije dobili jasne upute koji broj zvati i kako djelovati ako susretnemo ozlijeđenu morsku kornjaču. Doznali smo kako kornjaču postaviti na mekanu podlogu da bi je ugrijali ili ohladili. Radionica je pružila znanja našim sugrađanima koja mogu biti ključna u susretu sa ovim prekrasnim zaštićenim životinjama. Osnovna znanja o morskim kornjačama s okupljenima su podjelile Ivana Konjevod, ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ i Martina Monticelli iz CETACEA Fondatione.
„Čarolija recikliranja – od starih stvari nastaju nove“
S ciljem podizanja razine svijesti o problemu otpada u moru održan je i onaj neformalni dio konferencije s nadom da je posjetitelje inspirirao na neophodne promjene. Bio je tu izložbeni punkt "OD LJUŠTURE DO SUVENIRA" projekta BLUEfasma, izložbeni punkt umjetnice Danijele Dogo Atić i njenog brenda TerraJungle. Prikazan je i brend VALNEA STATIONARY dizajnerice Valnee Džamarije.
U art programu konferencije mogao se vidjeti i brend SINJORINE Lucije Margaretić, dok je akademska slikarica Dubravka Tullio svoj doprinos konferenciji dala kroz dizajn dekoracija. Osim ovog mini sajma lokalnih umjetnika i proizvođača mogla se vidjeti i dječja izložba "Čarolija recikliranja - od starih stvari nastaju nove." Vidjeli smo pet skulptura kornjača izrađenih od smeća koje su bile izložene na korištenoj ribarskoj mreži, kao jasna poruka kako kornjače ugibaju pod utjecajem čovjeka i to najviše od obačenih ribolovnih alata. Ove skulpture izradila su djeca OŠ Cavtat.
Mogli smo vidjeti i radove djece koja si čarolijom recikliranja izradila posude za cvijeće poput korištene boce od detergenta za rublje koja je postala posuda u obliku slona i sl. Ove radove izradili su učenici OŠ Opuzen i Srednje poljoprivredno-tehničke škole Opuzen.
Voditeljica projekta MARLESS ispred Regionalne agencije DUNEA, Iva Pozniak, koja je ujedno osmislila i koordinirala cijeli sadržaj konferencije, na kraju je prokomentirala: „Iskreno se nadam da su svi sudionici uživali i vjerujem da je naš glavni cilj uspješno ostvaren, da ponudimo sadržaj koji će kroz edukaciju i umjetnost inspirirati ljude da krenu u novi dan s promjenom, vezano za količinu otpada koju proizvode u svakodnevnom životu. Također vjerujemo da nakon ove konferencije, svatko sa sobom nosi neko novo znanje i što je najvažnije novo poznanstvo i kontakt koje će iskoristiti za buduće projekte i akcije."
MARLESS je financiran kroz program INTERREG Italija-Hrvatska 2014-2020., a nositelj projekta je Regionalna agencija za zaštitu okoliša i prevenciju regije Veneto (IT) uz još 12 regionalnih i nacionalnih partnera s hrvatske i talijanske strane. Za područje Dubrovačko- neretvanske županije osigurano je više od pola milijuna eura, s Regionalnom agencijom DUNEA i Sveučilištem u Dubrovniku kao dijelom partnerskog konzorcija. Ukupna vrijednost projekta je 4.244.726,00 eura.
