Kulturna je baština jedan od glavnih resursa za turističku promociju destinacija, posebice manjih ruralnih mjesta, čije naslijeđe treba posebno čuvati i obnavljati. Restauratorski odjel Dubrovnik Hrvatskog restauratorskog zavoda aktivni su čuvari baštine i to još jednom dokazuju kroz sudjelovanje u projektu "Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija" kojem je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija.
U sklopu projekta, dubrovački restauratori će prezentirati tehnologiju nastanka i obnovu drvenog polikromiranog oltara iz 16. stoljeća iz crkve sv. Jeronima putem „real-time“ 3D interaktivnog prikaza i aplikacije za mobilne uređaje.
Interaktivni prikaz oltara bit će jedan od glavnih eksponata Zavičajne kuće Dubrovačkog primorja smještene u župnom dvoru u Slanom, koji se uz Muzej zlata i srebra Smokvica, Gradski muzej Korčula te Austrijski put i tematske staze Babino Polje na Mljetu obnavlja u sklopu projekta.
Tako će se novoobnovljenoj umjetnini dodati još jedna vrijednosti i prikazat će se tijek radova na preobrazbi iz zapuštene i oštećene u obnovljenu i cjelovitu. Korištenjem ovih medija doprinosi se kvaliteti, sadržajnosti i dinamičnosti prezentacije, a sami posjetitelji moći će postati i aktivni akteri na izložbi. Sadržaj ovako postaje zanimljiv i široj javnosti, čime se popularizira baština, ali i konzervatorska struka. Vrijednost baštine ima turistički potencijal, koji treba na primjeren način koristiti kako bi se osigurala kvalitetna turistička ponuda i zainteresiranost turista za kulturnu baštinu u manjim ruralnim mjestima, ali baštinu treba koristi na primjeren način, kako bi se osigurala kvaliteta ponude, već i dugoročan samoodrživi resurs.
Koliko je baština bitan segment u turističkoj ponudi govori i dio u izvješću monitoringa UNESCO-a o stanju u Dubrovniku iz 2015. u kojem se navodi da je prema studiji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku 25 posto turista koji su odabrali destinaciju privučeni bogatom kulturnom baštinom, dok čak 75 posto ukupnog broja tijekom svog boravka posjeti kulturno-povijesne spomenike. Veći dio posjetitelja, dakle, ne odabire destinaciju svoga putovanja temeljem kriterija kulturne baštine, ali, jednom kad dođu, oni obilaze i posjećuju kulturno-povijesne sadržaje.
Upravo je valorizacija kulturne baštine u ruralnim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije cilj je ovog projekta na kojem sudjeluju Regionalna agencija DUNEA, Grad Korčula, Korčulanska razvojna agencija KORA, Općine Smokvica, Dubrovačko Primorje i Mljet, Sveučilište u Dubrovniku, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Obrt Restauriranje namještaja Depolo i Dominium travel.
Hrvatski restauratorski zavod se u projekt uključio s više aktivnosti. Uz otvaranje prema baštinicima kako lokalnim tako i turističkim posjetiteljima, ovaj projekt predstavlja prigodu i za dodatno unapređenje struke. Naime, u prostoru ljetnikovca Stay na Batahovini uspostavljen je laboratorij za izradu i proučavanje mikropresjeka, nabavljen je svjetlosni mikroskop te je održan prvi dio edukacije i obuke djelatnika koji će rezultirati dodanom vrijednosti u radu Restauratorskog odjela Dubrovnik. U sklopu planiranih aktivnosti predviđene su i edukativne radionice za najmlađe, za lokalno stanovništvo te turističke djelatnike.
Ukupna vrijednost projekta je 32.645.708,48 kuna, od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 27.748.345,48 kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
https://www.dunea.hr/novosti/600-aktivni-cuvari-bastine-u-najvecem-projektu-zupanije#sigProId65d16cde6e