Regionalna agencija DUNEA završila je analizu stanja kreativnih i kulturnih industrija na području Dubrovačko-neretvanske županije izrađenu u suradnji s lokalnim stručnjacima u kulturi, znanstvenicima koji se bave pitanjima baštine te umjetnicima i poduzetnicima iz sektora.
Prema trenutno dostupnim podacima, na području Županije djeluje 285 kulturnih udruga, 15 muzeja i galerija, 12 knjižnica, 13 domova kulture i jedno kazalište. U Županiji je u kulturnim i kreativnim industrijama u 2014. bilo registrirano 310 subjekata, od čega je polovica u Dubrovniku. Većina djeluje u arhitektonskoj djelatnosti, zatim u ostalim stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Pojam kreativnih i kulturnih industrija relativno je nov u Hrvatskoj pa su i istraživanja na temu obilježja i trendova tih industrija, kao i doprinosa kojeg daju gospodarstvu i društvu, vrlo oskudna. Analiza podataka se pokazala izazovnom jer Državni zavod za statistiku ne smatra kulturne i kreativne industrije tematskim sektorom, kakav je turizam, te ne grupira podatke prema istome. Ipak, Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija izradio je pregled kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj. Drugi izazov u analizi statističkih podataka povezanih s kreativnim i kulturnim industrijama su dva odvojena skupa podataka, jedan Hrvatske gospodarske komore, a drugi Hrvatske obrtničke komore. Također, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kreativne i kulturne industrije su gotovo u cijelosti povezane s turizmom zbog čega je teško u potpunosti razdvojiti sektore tijekom analize.
Analiza je realizirana kroz projekt Promocija kreativnog turizma kroz uspostavu iskustvenih i održivih ruta “CREATURES“ kroz koji ima za cilj potaknuti suradnju kreativnog i kulturnih industrija i sektora za zaštitu kulturne baštine i održivog turizma.
U posljednjih dvadeset godina u Europskoj uniji raste svijest o važnosti kulturnih i kreativnih industrija. Osim što su pokretači kulturne raznolikosti u Europi, kreativne i kulturne industrije su jedan od najdinamičnijih sektora gospodarstva Europske unije. Značaj kreativnih i kulturnih industrija potvrđuje i podatak da one izravno ili neizravno zapošljavaju oko 6.7 milijuna ljudi odnosno 3% aktivnog stanovništva EU-a, te čine 3.3% bruto domaćeg proizvoda. Kreativne i kulturne industrije su na razini politika EU prepoznate kao jedan od pokretača društvene i teritorijalne kohezije, kreativnosti i inovacija, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini.
ZAŠTIĆENA BAŠTINA – BAZA ZA RAZVOJ ODRŽIVIH I KREATIVNIH TURISTIČKIH PROIZVODA
Potencijal za diversifikaciju i uvođenje inovacija u održivu turističku ponudu baziranu na kulturnoj baštini je velik budući da fond kulturnih dobara Dubrovačko-neretvanske županije čini vrlo veliki broj vrijednih kulturnih dobara. Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na području Županije nalazi se ukupno zaštićenih i preventivno zaštićenih 535 nepokretnih kulturnih dobara, od toga je 486 zaštićenih i 49 preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Prema podacima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije na području Županije nalazi se 1968 evidentiranih kulturnih dobara. Ukupan broj zaštićenih i preventivno zaštićenih, te evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosi 2503.
Potrebno je naglasiti važnost kulturno-povijesnih urbanih cjelina među kojima se Grad Dubrovnik nalazi i na UNESCO-voj listi, a cjeline Korčule i Stona nalaze se na pristupnoj listi. Prisutne su i manje cjeline poput Lastova i Sušca te ruralne cjeline koje su evidentirane i zaštićene. S aspekta važnosti lokaliteta moguće je izdvojiti i prostor doline Neretve radi nalaza iz doba antike.
Uz bogatu materijalnu baštinu te iznimno vrijedne, a ograničene prostorne resurse, Županija obiluje i nematerijalnom kulturnom baštinom. Festa Svetog Vlaha, prigodna proslava svečeva blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine do danas, upisana je 2009. godine na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine. Klapsko pjevanje koje se njeguje ne samo u Dubrovniku nego i uzduž čitave obale, također je upisano na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine. Dubrovački govor i dubrovačko-primorski ples linđo upisani su na Nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Analiza stanja kreativnih i kulturnih industrija na području Dubrovačko-neretvanske županije izrađena je u sklopu sveobuhvatne analize projekta CREATURES u kojoj su sudjelovali partneri projekta Autonomna regija Friuli Venezia Giulia (IT), Institut za urbano planiranje Republike Slovenije (SI), Znanstveni park Patras (GR), Ekonomski fakultet u Ateni (GR), Regionalni direktorata za kulturu Vlöre (AL) te Ekonomski fakultet u Sarajevu (BA).
Kroz projekt CREATURES Regionalna agencija DUNEA izradit će preporuke za unapređenje politika za kreativne i kulturne industrije kao i lokalni akcijski plan kojima bi se spomenute politike prilagodile i primijenile na lokalnom području. Naglasak će se staviti na poticanje primjene inovacija, tehnologije i znanja u interpretaciji, valorizaciji i promociji baštine kroz nove turističke proizvode za mlade turiste.
Proračun Regionalne agencije DUNEA je 1,6 milijuna kuna dok je ukupan proračun projekta 13,9 milijuna kuna. Projekt je ugovoren kroz Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje INTERREG ADRION i sufinanciran je 85 posto sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. CREATURES se provodi od ožujka 2020. do kolovoza 2022. godine.
Novosti projekta mogu se pratiti na Facebook stranici projekta.