U ovogodišnjem izboru za najbolji EU projekt Dubrovačko-neretvanska županija slavila je dva puta. U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama zauzela je prvo mjesto s projektom GREEN ECONOMY AND CO2, a treće s projektom Monitoring prodora slane vode u obalne vodonosnike i testiranje pilot projekta za prevenciju prodora soli – MoST. Oba projekta prijavila je Regionalna agencija DUNEA, koja, međuostalim, kontinuirano radi na prijavi novih projektnih prijedloga u smjeru zaštite poljoprivrede u dolini Neretve.
Tako je, primjerice, prijavljen projekt SWAMrisk kao nastavak projekta MoST, provodi projekte navodnjavanja (Koševo-Vrbovci) te projekt brane na Neretvi sa sustavom za obranom od zaslanjivanja u suradnji sa Hrvatskim vodama. No tu je i niz drugih projekata, poput inovativnih rješenja za otpad u moru, pomoću robota koji identificira, prikuplja i razvrstava otpad s površine mora te sustav bespilotnih podvodnih i površinskih plovila za pronalaženje i prikupljanje otpada. Ovih dana odobrena su sredstva iz NPOO-a za gradnju OŠ Cavtat, a iz istog izvora čekaju se sredstva za prenamjena i uređenje kompleksa Specijalne bolnice Kalos u funkciji lječilišnog i wellness turizma.
Projektom GREEN ECONOMY AND CO2 uspostavljen je inovativni međuregionalni sustav kojim se je poboljšalo praćenje klimatskih promjena, uvele eksperimentalne eko-prihvatljive poljoprivredne prakse i uspostavilo novo dobrovoljno tržište ugljika iz poljoprivredne djelatnosti u svijetu. Uspostava dobrovoljnog tržišta ugljika iz poljoprivredne djelatnosti na prekograničnoj suradnji (Italija-Hrvatska), predstavlja novost na tržištu ugljika i sama činjenica da se radi o prvom takvom tržištu, predstavlja inovaciju na ukupnom tržištu ugljika u svijetu i primjer dobre prakse drugima. Stvorena je i iznimna prilika za Dubrovačko-neretvansku županiju za razvoj poljoprivrede, zelenog poslovanja gospodarstvenika, mehanizma trgovanja ugljikom te iskorištavanje potencijala koji nudi Europski zeleni plan i njegove spomenute mjere i programi.
Hrvatska i Italija značajno su izložene prodoru slane vode u obalnim regijama s ozbiljnim posljedicama na poljoprivredne aktivnosti i turizam što može prerasti u popriličan problem u relativno kratkom vremenu. U cilju rješavanja ovog problema, projekt MoST je kroz monitoring prodora slane vode u regijama na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj na donjim tokovima rijeke Neretve u Hrvatskoj, te rijeke Po u Italiji procijenio, predložio i testirao odgovarajuće protumjere.
Nagrađeni projekti GECO2 i MoST, iako formalno završeni, i danas imaju svoj utjecaj i nastavak u dolini Neretve. Naime, tijekom implementacije projekta MoST provedeni su ekstenzivni istražni radovi s ciljem opisa podzemnih formacija vodonosnog sustava. Ovi rezultati danas se koriste u modelske svrhe kod prognoziranja odgovora vodonosnog sustava na utjecaj klimatskih promjena. Monitoring sustav stanja podzemnih i površinskih voda je dorađen na način da su dodani novi mjerni uređaji i povećan broj istih te su očitanja sustava dostupna u realnom vremenu, objašnjavaju u Razvojnoj agenciji Dubrovačko-neretvanske županije. Web i mobilna aplikacija za praćenje parametara (temperatura, električna vodljivost i razina podzemnih voda) u dolini Neretve su u funkciji te je aplikacija javno dostupna kako bi svi dionici mogli pronaći tražene parametre u realnom vremenu koji im trebaju.
Projektom je izrađen Plan prilagodbe klimatskim promjenama unutar kojeg su uspostavljeni mehanizmi zaštite doline Neretve u skladu s projekcijama utjecaja klimatskih promjena što je dokument koji služi krovnoj pravnoj osobi za upravljanje vodama – Hrvatskim vodama u segmentu donošenja odluka. Također taj dokument je proslijeđen i HAPIH-u (Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu) koji su dobili niz zanimljivih podataka o pilot području kao podlogu za daljnje poduzimanje mjera u svrhu zaštite poljoprivrede u dolini Neretve.
Nakon završetka projekta MoST, Regionalna agencija DUNEA je, zajedno s cjelokupnim partnerskim konzorcijem, uspješno provela projekt SeCure čiji je cilj bio informirati sve dionike i donositelje odluka u dolini Neretve o novim pristupima za minimiziranje negativnih učinaka prodora morske vode u obalna poljoprivredna područja, te povećati razinu pripremljenosti za klimatske promjene i njihov učinak.
Regionalna agencija DUNEA kontinuirano radi na prijavi novih projektnih prijedloga u smjeru zaštite poljoprivrede u dolini Neretve te je tako prijavljen projekt SWAMrisk (Interreg Croatia-Italy) koji je u tehničkom smislu nastavak projekta MoST s naglaskom na razvoj jedinstvene baze za upravljanje vodnim režimom područja doline Neretve i istraživanje utjecaja hidroloških uvjeta na stanje slanosti voda. Dubrovačko-neretvanska županija provodi projekte navodnjavanja (Koševo-Vrbovci) te projekt brane na Neretvi sa sustavom za obranom od zaslanjivanja u suradnji sa Hrvatskim vodama.
Prijavljen je i projekt GECO2 2 u sklopu programa Interreg Italy-Croatia. Projekt GECO2.2 temelji se na rezultatima uspješno provedenog GECO2 projekta kroz koji je uspostavljeno i testirano eksperimentalno dobrovoljno tržište ugljika u poljoprivrednom sektoru. Pozitivni rezultati prikupljeni od strane projektnih partnera zajedno s uočenim nedostacima tijekom provedbe projekta doveli su do osmišljavanja novog projekta koji bi mogao dati kontinuitet prethodnim iskustvima i poboljšati razvijene alate i projektnu metodologiju.
Tako će se, kažu nam, sljedeći EU razvojne i okolišne strategije i politike, raditi na poboljšanju regionalnog tržišta ugljika temeljenog na poljoprivredi, povećanju ekonomske i ekološke održivosti poljoprivrednika proizvodnjom CO2e kredita, stručnoj podršci poljoprivrednika u provedbi ekološki prihvatljivih poljoprivrednih metoda koje im omogućuju smanjenje emisija stakleničkih plinova i pohranu CO2e u tlu te poboljšanje kvalitete tla. Također, planirane su aktivnosti nadogradnje operativnih alata korištenih u projektu za izračun ugljičnih kredita te tržišne platforme. Planiranim projektnim aktivnostima će se povećati svijest šire javnosti o problemu klimatskih promjena i važnosti lokalnih i malih rješenja temeljenih na poljoprivredi.
DUNEA provodi i niz drugih projekata. Primjerice, kroz projekte MARLESS koji je nedavno završio i SeaClear koji je pri svome kraju, radi na inovativnim rješenjima problema otpada u moru. Projekt MARLESS je sinergijska akcija iz sektora zaštite okoliša koja se bavi problemom otpada u Jadranskom moru te su vrhunski stručnjaci radili na osmišljavanju robota koji identificira, prikuplja i razvrstava otpada s površine mora. Među mnogobrojnim aktivnostima, radilo se i na praćenju količine otpada u moru, podizanju svijesti građana, pilot aktivnostima inovativnih rješenja kojima je svrha testirati eksperimentalne procese uklanjanja otpada iz mora, kao i prekogranično integrirano upravljanje s ciljem smanjenja količine otpada koji dospijeva u Jadransko more. Regionalna agencija DUNEA, kroz organizaciju brojnih događanja i aktivnosti, u projektu je imala fokus na podizanju razine svijesti o problematici otpada u moru i golemim rizicima koje ono donosi.
S druge strane, kroz SeaClear projekt razvijen je, prvi u svijetu, sustav bespilotnih podvodnih i površinskih plovila za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca. Početkom listopada upravo su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provedena i završna testiranja autonomnog sustava robota, i to na području Malostonskog zaljeva te u akvatoriju otoka Lokruma. Događaj se pratio uživo s oceanskog dna na ekranima postavljenim na brodu Zrinski, promatrajući robote kako autonomno sakupljaju otpad, dok je SeaClear konzorcij stručnjaka nadzirao operacije s broda Naše more. Demonstracije su uspješno završene, te je održana i završna konferencija koja je najavila nastavak projekta – SeaClear 2.0 koji je započeo te je Regionalna agencija DUNEA i dalje uključena u inovativne projekte zaštite okoliša. Oba projekta financirana su u 100 postotnom iznosu iz Europske unije iz programa OBZOR 2020, odnosno OBZOR EUROPE.
Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA ulažu te pripremaju projekte za područje cijele županije, s posebnim naglaskom na potpomognuta područja, brdsko-planinska područja, te otoke s poluotokom Pelješcem. Na budući poziv, koji je trenutno u pripremi, a vezan je uz aktualni Integrirani teritorijalni program, očekuje se priprema otočnih razvojnih projekata u prvom i drugom kvartalu 2024. godine. Regionalna agencija DUNEA će, kao i do sad, kako kažu, pružati stručne pomoć svim javnopravnim tijelima s područja Županije u pripremi projekata s ciljem promicanja uravnoteženog razvoja različitih dijelova regije, s naglaskom na područja slabijeg stupnja razvijenosti.
Također, Dubrovačko-neretvanska županija posebno ulaže u projekte lučke infrastrukture. Europskim sredstvima financiran je Pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci, rekonstrukcija i nadogradnja rive u Donjem Čelu na Kalamoti, obnova lukobrana Puntin u Korčuli, nadogradnja i obnova luke Ubli na Lastovu, kao i najveći infrastrukturni projekt na otoku Korčuli-nova luka Polačište čija je izgradnja u tijeku. Pred nama su i dva velika projekta-luka Perna u Orebiću i luka Prigradica u Općini Blato za koje vjerujemo da će također biti finacirane sredstvima europskih fondova. Moramo svakako istaknuti i ulaganja u zdravstvo. Europskim sredstvima sufinancirana je Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću, kao i objedinjeni hitni bolnički prijem u Općoj bolnici Dubrovnik. U tijeku je realizacija Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, projekta kojim Dubrovačko-neretvanska županija radi na daljnjem razvoju naših najvažnijih gospodarskih grana i koji obuhvaća akademise Čingrija i Garište, kao i Turističku i ugostiteljsku školu Dubrovnik te ulaganja u sve strukovne škole u županiji kojima su one opremljene vrijednom opremom za kvalitetnije izvođenje nastave. Također, sredstvima Kohezijskog fonda sufinancira se i Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje koji je iznimno bitan za zaštitu okoliša i rješenje problema svih odlagališta otpada koja će, realizacijom ovog projekta, biti zatvorena. Opremljene su i operativne snage civilne zaštite na našem području, nabavili vatrogasne brodove, izgradili Centar za obuku u Kuli Norinskoj, opremili i izgradili muzeje, te time zaštitili našu kulturnu i prirodnu baštinu.
Velik broj projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su prekogranični, velik je broj i onih u pripremi u novoj financijskoj perspektivi, a kroz NPOO za neke projekte novac je već osiguran. O važnosti prekogranične suradnje svjedoči činjenica da je Regionalna agencija DUNEA u ovoj godini prijavila projekte na programe Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Interreg VI-A Italija – Hrvatska, Interreg IPA Adrion, Erasmus +, Program podrške brdsko-planinskim područjima te Program prekogranične suradnje Republika Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Projekti su trenutno u fazi administrativne provjere, a rezultati se očekuju uskoro. Također, Regionalna agencija DUNEA posljednje četiri godine provodi vlastiti projekt ‘Znanjem do EU fondova’ s ciljem jačanja kompetencija županijskih javnopravnih tijela u pripremi i provedbi EU projekata.
Regionalna agencija DUNEA radi na pripremi projekata koji će se financirati iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027, odnosno iz Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’, Europskog socijalnog fonda PLUS te iz Integriranog teritorijalnog programa.
Nadalje, što se tiče Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, prošli tjedan je stigla i prva Odluka o financiranju za projekt ‘ Izgradnja i opremanje Osnovne škole Cavtat” za koji je Regionalna agencija DUNEA pružila tehničku pomoć u pripremi i prijavi. Ovaj projekt, za koji je odobreno 14 milijuna eura bespovratnih sredstava, iznimno je bitan za nositelja Dubrovačko-neretvansku, kao i partnera Općinu Konavle. Projekt je prijavljen na poziv ‘Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole’ u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nova škola u Cavtatu sastojat će se od tri etaže – suterena, prizemlja i kata te sportske dvorane sa tribinama.
Kako bi poboljšali zdravstvene usluge na otoku Korčula, prijavljen je projekt “Rekonstrukcija, prenamjena i uređenje kompleksa Specijalne bolnice Kalos u funkciji lječilišnog i wellness turizma” vrijedan više od 9 milijuna eura na natječaj NPOO-a. Projekt je usmjeren na rekonstrukciju objekta i povećanje kvalitete postojeće usluge koju pruža SB Kalos. Jedno krilo specijalne bolnice prenamijenit će se u lječilišni hotel s četiri zvjezdice, a obnovit će se recepcija, restoran i kuhinja te urediti tematski parkovi i bazeni čime će se na otoku dodatno potaknuti razvoj zdravstvenog turizma. Prijavljen je i projekt energetske bolnice Opće bolnice Dubrovnik, odnosno dijela zgrade, čime će se smanjiti energetske potrebe i toplinski gubici, osigurati financijske uštede i poboljšati uvjeti boravka za pacijente i uvjeti rada za zaposlenike. Projektom će se osigurati dugotrajni pozitivni učinci u poboljšanju energetske učinkovitosti.
Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Regionalne agencije DUNEA.
Članak je objavljen u sklopu provedbe aktivnosti promidžba i vidljivost projekta 'Znanjem do EU fondova'