Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade, krajem 2018. godine usvojen je Zakon o otocima (NN 116/2018), te njegove izmjene i dopune početkom srpnja, 2021 (NN/73/20, NN70/21).

Novi Zakon o otocima usvojen je kako bi potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšao kvalitetu života otočana, osiguravajući im nove razvojne i gospodarske prilike kroz niz suvremenih mehanizama i rješenja politika otočnog razvoja.
Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.

Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe) novim Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima i sl.

NPRO definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u upravnom području razvoja otoka a sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine otoke prepoznaje unutar razvojnog smjera 4. Ravnomjeran regionalni razvoj, kroz strateški cilj 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, prioritetno područje Razvoj pametnih i održivih otoka.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021- 2027. usvojen je u 4. kvartalu 2021. godine.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju članka 6. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 116/18, 73/20 – Uredba) i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka (Narodne novine, broj 75/20) uspostavilo je Registar otoka.
Registar otoka na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.
Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka.
Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje sa web servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.
Registar otoka, posjeduje osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti kao i podatke o indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti, te podatke iz nadležnosti Ministarstva zdravstva, a može se pronaći na službenoj stranici Registra otoka.